Pored svake sadnice paradajza poželjno je posaditi tri sadnice bosiljka. Berete li redovno vrhove bosiljaka, razgranat će se i proizvesti više aromatičnih listova, a neće prerano otići u cvijet.

Prema iskustvima biovrtlara i neven na paradajza djeluje kao prirodna zaštita te pospješuje njegov urod. Neven je ujedno i ljekovita biljka. Dobar za paradajz je i bijeli luk koji odbija crvenog pauka (koprivinu grinju).

Pored paradajza dobro je saditi i niski grah ili crni azuki-grah jer grahorice fiksiraju dušik u tlu i čine ga dostupnim korijenju paradajza te tako služe kao prirodno gnojivo. Visoki grah i grašak ipak ne treba saditi kraj paradajza jer se može zaplesti oko njega i zagušiti ga. Mrkva povoljno djeluje na paradajz, ali posađena ispod njega stvorit će sitnije korijenje.

Loši za paradajz su krompir, krastavci i komorač jer izlučevine njihovog korijenja negativno djeluju na rast paradajza. Paradajz je podložan i sličnim bolestima kao krompir i kukuruz, zato bi te biljke trebalo saditi dalje.

Paradajz ne treba saditi ni blizu paprike jer se te biljke takmiče za hranjiva. Ispod paradajza dobro je saditi i zelenu salatu, cikoriju, korabicu, rotkvu, spanak, peršin, poriluk ili kupusnjače – tako ujedno se bolje iskorištava prostor oko paradajza koji raste u visinu.

Izvor: magazin Ljekovito bilje